Savudrijska vala
Raspadom Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije 8. listopada 1991. godine granice izmedju Republika clanica federacije postale su medjudrzavne granice. Za razliku od kopna gdje su granice izmedju Republika bile utvrdjene i samo ih na nekim mjestima treba precizno odrediti (ponajvise na osnovi granica katastarskih opcina) te na odgovarajuci nacin oznaciti, medjurepublicke granice na moru nisu nikad bile odredjene. U petak, 20. srpnja 2001. predsjednica Komisije za granice hrvatske Vlade Olga Kresovic-Rogulja i njezin slovenski kolega Miha Pogacnik parafirali su u slovenskom Otocecu na Krki, sporazum o medjudrzavnoj granici izmedju Hrvatske i Slovenije. Tekst ovog sporazuma nije nikad u cijelosti predstavljen hrvatskom Saboru i javnosti. Iz onoga sto je u javnosti "procurilo", napravljena je karta razgranicenja. Rjesenje morske granice izmedju Hrvatske i Slovenije predlozeno parafiranim sporazumom besmisleno je sa stanovista medjunarodnog prava mora i stetno za hrvatske interese iz vise razloga. Ovdje navodim samo kratke naznake problema i nelogicnosti koje ovaj sporazum moze donijeti. Sloveniji za njene trgovacke i druge potrebe plovidbe nije potreban nikakav "koridor" prema otvorenom moru, jer uziva pravo neskodljivog prolaska. To je jedan od osnovnih instituta medjunarodnog prava mora, naveden u clanku 17. Konvencije UN o pravu mora iz 1982. (stupila na snagu 1994.): Uz uvjet postivanja konvencije brodovi svih drzava, obalnih i neobalnih, uzivaju pravo neskodljivog prolaska teritorijalnim morem. Znaci, svi slovenski i drugi trgovacki brodovi mogu uvijek, bez najave i ikakvih uvjeta prolaziti nasim teritorijalnim morem prema i iz slovenskih luka. Stovise, nikakve se pristojbe ne smiju ubirati od stranih brodova samo zbog njihova prolaska teritorijalnim morem. Ribarski brodovi takodjer imaju pravo neskodljivog prolaska pod odredjenim uvjetima, tipicno da mreze drze zatvorene (i naravno ne ribare), te da nose oznake i svjetla ribarskog broda. Cak i ratni brodovi pod odgovarajucim uvjetima (najava, odredjen broj brodova koji istovremeno prolaze, oruzje u pasivnom polozaju) imaju pravo neskodljivog prolaska teritorijalnim morem druge drzave. Slovenski koridor je u navigacijskom smislu besmislen - na tom dijelu Jadran je malen, zatvoren, plitak i uz veliku koncentraciju brodova. Iz navedenih razloga vec godinama se - sukladno svjetskoj praksi i medjunarodnim pripisima - radi na uvodjenju sustava odvojene plovidbe odredjenim koridorima, sto znaci da veliki brodovi za dolazak u slovenske luke ionako nece koristiti uski koridor vec prolaziti kroz hrvatske i talijanske teritorijalne vode. Iz gore navedenog proizlazi kako davanje koridora Sloveniji, tj. odricanje od dijela suvereniteta zbog ~koridora~ nema nikakve prakticne svrhe koja moze olaksati plovidbu slovenskim brodovima (osim mozda njihovim ratnim brodovima koji izlaze u Jadran!) Pitanje je teritorijalnog dzepa hrvatskog mora izmedju koridora medjunarodnih voda i Italije - takav primjer ne postoji u svjetskoj praksi, jer da bi imali teritorijalno more treba imati i obalu, ovako se postojanje hrvatskog suvereniteta na tom dijelu mora moze negirati po medjunarodnom pravu, te cijelo to podrucje proglasiti medjunarodnim vodama! Davanjem Sloveniji izlaza prema medjunarodnim vodama daje joj se mogucnost trazenja dijela epikontinentskog pojasa (pojas morskog dna i podmorja izvan teritorijalnog mora u kojem obalna drzava ima neka suverena prava, tipicno istrazivanja i iskoristavanja) i gospodarskog pojasa (u kojem obalna drzava ima suverena prava radi istrazivanja i iskoristavanja, ocuvanja i gospodarenja zivim i nezivim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onima morskog dna i podzemlja mora, te u pogledu drugih djelatnosti radi ekonomskog istrazivanja i iskoristavanja zone, kao sto je proizvodnja energije koristenjem vode, struja i vjetrova). Stovise, Slovenija moze zatraziti nepropocionalno velik dio tog pojasa, pravdajuci to svojim "posebnim polozajem", sto je dvojbeno, ali je u slicnom sporu izmedju Nizozemske, Danske i SR Njemacke iz 1967, sporazumom 1971. Njemacka dobila 15.000 km2 vise nego sto joj po nacelu crte sredine pripada. Prilikom ovog razgranicenja teritorijalnog mora uopce nisu postivane odredbe medjunarodnog prava koje kao osnovno nacelo razgranicenja smatra crtu sredine (ekvidistancije) - crta sredine primjenjuje se u razgranicenju morskih prostora izmedju drzava kojih obale leze sucelice ili se medjusobno granice, tako da svaka tocka na toj crti bude jednako udaljena od najblizih tocaka polaznih crta od kojih se mjeri sirina teritorijalnog mora. U posljednjih 70 godina od ukupno 45 sklopljenih sporazuma o razgranicenju ovog tipa ekvidistancija je kao metoda primijenjena u 33 ugovora! Ukratko, Republika Hrvatska je parafirala sporazum koji u potpunosti ispunjava Slovenske zahtjeve, a protivan je nacelima medjunarodnog prava, kao i nacelima postojece Konvencije UN o pravu mora koja je na snazi. U pitanju je stetno politicko, a ne pravno rjesenje. Stovise, kako je u medjunarodnom pravu veoma jako i nacelo presedana, ovim je otvoren put i rjesavanju pitanja granice sa Crnom Gorom na politicki, a ne na pravni nacin koji je dosad zagovarala Republika Hrvatska. Stovise, sada mozemo ocekivati i zahtjev Bosne i Hercegovine za koridorom, cime bi se hrvatski drzavni teritorij u potpunosti razdvojio. Tesko je objasniti zasto je Republika Hrvatska kao jedna od svega par zemalja u svijetu koje imaju specijalizirani poslijediplomski studij Prava mora pristala na ovako stetno i nepravno rjesenje. To samo govori da su se pregovori vrsili nestrucno i da su ih vodili ljudi koji ne shvacaju vaznost prava tipa gospodarskog pojasa i mogucnost stvaranja stetnih presedana. I da na kraju jos jednom spomenem Clanak 15. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora:
SADRZAJ:
Razgranicenje sa Slovenijom - Kratki osvrt na parafirani sporazum o morskoj granici sa Slovenijom, sporazum koji je protivan hrvatskim interesima i odredbama medjunarodnog prava mora.
Zemljopisne karte razgranicenja - skica onoga sto se moze iscitati iz tzv. javnih izvora, tj. karata objavljenih u dnevnim listovima, s kratkim komentarima.
Pomorska karta Savudrijske vale - za one koje detaljnije zanima izgled spornog podrucja.
Najnovija karta razgranicenjaGranica na moru izmedju Republike Hrvatske i Republike Slovenije, po parafiranom (nepotpisanom) sporazumu Racan-Drnovsek. Jako kvalitetan prikaz!
povratak na vrh
Najnovija karta razgranicenja
Granica prema kartama objavljenim u tisku
Kako bi bilo uocljivije, zutom bojom je oznacen "koridor" kojeg Republika Hrvatska namjerava proglasiti medjunarodnim vodama. Koridor je povrsine oko 47 km2!
No, osim koridora postoji jos jedna zanimljivost! Pogledajte granicu Hrvatske i Slovenije na moru povucenu na osnovi crte sredine (kako je prikazana na slici sasvim gore) i granicu objavljenu u tisku...
Republika Hrvatska - osim sto poklanja dio svog teritorijalnog mora medjunarodnoj zajednici proglasavajuci ga medjunarodnim vodama, direktno poklanja i Republici Sloveniji velik dio svog teritorijalnog mora! Ovo podrucje, razlika izmedju granice na osnovi odredaba medjunarodnog prava i granice parafirane sporazumom, velicina je cca. 113 km2, a na donjoj karti oznaceno je tirkiznom bojom:
Kada su obale dviju drzava sucelice ili se dodiruju, nijedna od tih dviju drzava nije ovlastena, ako medju njima nema drugacijeg sporazuma, prosiriti svoje teritorijalno more preko crte sredine kojoj je svaka tocka jednako udaljena od najblizih tocaka polaznih crta od kojih se mjeri sirina teritorijalnog mora tih dviju drzava. Ova se odredba, medjutim. ne primjenjuje ondje gdje je zbog razloga historijskog naslova ili drugih posebnih okolnosti nuzno razgraniciti teritorijalno more dviju drzava na drugaciji nacin.
A Republika Slovenija nema pravo proglasavati Savudrijsku valu historijskom. Zbog cega im se onda poklanja more koje po odredbama Konvencije UN o pravu mora pripada Hrvatskoj?
Ukupna povrsina mora koja se poklanja sto Sloveniji, sto medjunarodnoj zajednici iznosi oko 160 km2. Kada se tome doda da hrvatska gubi i mali trokut izmedju "koridora" i talijanskih teritorijalnih voda (teritorijalno more ne moze postojati bez kopna osim u iznimnom sluaju sidrista van teritorijalni voda), podrucje kojeg se Republika Hrvatska bezrazlozno odrice raste na gotovo 170 km2.
povratak na vrh
|
|
