HRVATSKA MATI ME RODILA, HRVATSKA ZEMLJA ODGOJILA, HRVAT SAM BIO I HRVAT CU BITI---------------ZIVJELA HRVATSKA

HRVATSKA U SRCU

Polazeci od trinaeststoljetne drevno-pravne tradicije na tlu izmedu Jadrana, Drave i Mure, hrvatski narod je sacuvao samosvijest o vIastitom identitetu i o pravu na samobitnost i neovisnost u samostalnoj i suverenoj drzavi Hrvatskoj. Stjecajem povijesnih okolnosti. nalazeci se na razmedu istocnog i zapadnog krscanstva dviju cesto suprotstavljenih civilizacija i kultura te razlicitih politickih, gospodarskih i inih interesa, hrvatski je narod stoljecima branio svoju narodnu drzavu, a time i narode zapadno od svojih domovinskih granica, Hrvatski je narod bio pod vlascu hrvatskih narodnih vladara te Hrvatskoga sabora samostalan ili pak u personalnim i ugovornim unijama i drzavno-pravnim savezima s drugim narodima, ali uvijek budno pazeci na ocuvanje svoje drevne samobitnosti i suvereniteta Hrvatski narod sacuvao je i u najtezim potvijesnim uvjetima dio svoga nacionalnog prostora i glavni grad Zagreb sa svim obiljezjima hrvatskoga drzevnog suvereniteta cuvari i nositelji kojega bijahu - nakon narodnih vladara - Hrvatski sabor i hrvatski banovi koji imaju ovlasti podkraljeva u vrijeme kada je Kraljevina Hrvatska bila udruzena s drugim drzavama Hrvatski je sabor ocuvao predaje o hrvatskom povijesnom pravu i odrzao hrvatsku drzavnu samobitnost tijekom sveukupne povijesti. po cemu je hrvatski narod jedan od najstarijih drzavotvornih povijesnih naroda Europe.
II.
U razdoblju nametnutoga centralistickoga i totalitarnoga sustava SFRJ, Republika Hrvatska nije mogla promicati i stititi svoje politicke, gospodarske, kulturne i ine interese pa je stoga neprestano jacala teznja za razdruzivanjem iz jugoslavenske drzavne zajednice.
Danas smo suoceni i s pokusajima da se organiziranim odmetnistvom i terorizmom, poticanim izvan Republike Hrvatske narusava ustavni poredak i integritet Republike Hrvatske, stovise. da se sprijeci provedba volje hrvatskoga naroda i svih gradana Republike Hrvatske koja je ocitovana na izborima i ozakonjena u Ustavu Republike Hrvatske, a osobito na referendumu za suverenost, neovisnost i samostalnost u odnosu na druge republike SFRJ i ostale susjedne drzave. Hrvatski je narod zajedno sa svim gradanima koji Republiku Hrvatsku smatraju svojom domovinom odlucan da svim snagama brani svoju samostalnost i teritorijalnu cjelovitost od bilo cije agresije.
III.
Republika Hrvatska jest demokratska pravna i socijalna drzava, u kojoj su najvise vrednote ustavnoga poretka: sloboda, jednakost. nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, postivanje prava covjeka, pluralizam i nepovredivost vlasnistva, ocuvanje prirodna i covjekova okolisa vladavina prava i demokratski visestranacki sustav. Republika Hrvatska jamci Srbima u Hrvatskoj i svim nacionalnim manjinama koje zive na njezinu tlu postivanje svih ljudskih i gradanskih prava, a osobito slobodu izrazavanja i njegovanja nacionalnog jezika i kulture, kao i politickog organiziranja. Republika Hrvatska stiti prava i interese svojih drzavljana bez obzira na vjersku, etnicku i rasnu pripadnost.
Republika Hrvatska jamci, u skladu s pravilima medunarodnoga prava, drugim drzavama i medunarodnim organizacijama da ce u cijelosti i savjesno izvrsavati sva prava i obveze kao pravni sljednik dosadasnje SFRJ u dijelu koji se odnosi na Republiku Hrvatsku.
IV.
Republika Hrvatska je i po dosadasnjim ustavima FNRJ i SFRJ imala pravo na samoodredenje ukljucujuci i pravo na otcjepljenje. Republika Hrvatska uspostavljajuci se kao samostalna i suverena drzava, koja je do sada dio svojih suverenih prava ostvarivala u zajednici s drugim republikama i autonomnim pokrajinama u SFRJ, mijenja svoj polozaj i drzavno-pravni odnos spram SFRJ. pristajuci na sudjelovanje u pojedinim njezinim institucijama i sluzbama od zajednickog interesa u funkciji razdruzivanja. Dok traje razdruzivanje treba utvrditi prava i obveze, odnosno udjel Republike Hrvatske u cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini i pravima dosadasnje SFRJ. Proglasenjem Ustavne odluke o osamostaljenju Republika Hrvatska otpocinje postupak razdruzivanja od ostalih republika i SFRJ. zeleci da se ovaj postupak sto prije okonca na demokratski i miroljubivi nacin, postujuci interese svih republika i autonomnih pokrajina koje su cinile SFRJ.
Proglasenjem Ustavne odluke o osamostaljenju ostvarene su pretpostavke za priznavanje Republike Hrvatske kao medunarodno-pravnog subjekta, za sto ce Predsjednik i Vlada Republike Hrvatske poduzeti sve odredene korake.
Ovom Ustavnom odlukom sadasnje granice Republike Hrvatske postaju drzavne granice prema drugim republikama i susjednim drzavama dosadasnje SFRJ.
Na podrucju Republike Hrvatske vaze samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske, a do okoncanja razdruzivanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage. Sva pitanja koja u ovom trenutku ne mogu biti rijesena, kao sto su polozaj JNA, savezna diplomacija. razdioba zajednickih prava i obveza bit ce uredena posebnim dogovorom - ugovorom izmedu Republike Hrvatske i ostalih federalnih jedinica i SFRJ u postupku razdruzivanja. Dok traje razdruzivanje, Republika Hrvatska priznaje samo, one savezne institucije u kojima se odlucuje na osnovama, pariteta i suglasnosti.
Savezna tijela ne mogu djelovati na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako to Vlada Republike Hrvatske za pojedini slucaj privremeno ne odobri.
Republika Hrvatska povlaci svoje predstavnike iz Saveznoga vijeca Skupstine SFRJ. kojemu je istekao mandat, a njegovo je postojanje nepotrebno u postupku razdruzivanja. Republika Hrvatska smatra da Vijece republika i pokrajina moze obavljati ulogu parlamentarnog razmatranja problema razdruzivanja.
V.
Republika Hrvatska priznaje puni suverenitet i medunarodno-pravni subjektivitet novim drzavama koje nastaju razdruzivanjem SFRJ u okviru postojecih granica SFRJ i u okviru njihovih medusobnih granica utvrdenih dosadasnjim ustavom ili medusobnim dogovorom na demokratski nacin. Uspostavom samostalnosti i suverenosti Republika Hrvatska ne zeli prekid odnosa s drugim republikama niti poremecaj u gospodarskim, prometnim i financijskim odnosima ili poslovanju. Republika Hrvatska uspostavit ce posebni ugovorni odnos s Republikom Slovenijom, stvarajuci savez dviju samostalnih suverenih drzava. Republika Hrvatska poziva i ostale republike dosadasnje SFRJ na stvaranje saveza suverenih drzava pod sljedecim pretpostavkama: priznavanje medusobnog drzavnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uzajamno uvazavanje, priznavanje politickog pluralizma i demokracije, pluralizma vlasnistva i trzisnog gospodarstva djelotvorno postivanje ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i drugih civilizacijskih vrednota slobodnoga svijeta. kao i spremnost na reciprocni dogovor i ugovor o svim spornim pitanjima koja postoje izmedu pojedinih republika suverenih drzava.
Republika Hrvatska polazi od stanovista da bi savez suverenih drzava s Republikom Slovenijom kao i s ostalim republikama. utemeljen na osnovama ugovorne, dobrovoljne i interesne zajednice. mogao biti od koristi za sve republike dosadasnje SFRJ pod uvjetom da se postuju medusobni interesi po vazecim propisima medunarodnog prava, posebno onih na kojima se zasniva i izgraduje Europska zajednica, jer ta nacela pokazuju zivotnost i prakticnu djelotvornost i ona su putokaz koji ce i u buducem savezu suverenih drzava, do ulaska u Europsku zajednicu, osigurati mir, prosperitet i medunarodno uvazvanje.

Zagreb. 25. lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE